Održan Nacionalni konsultativni sastanak u okviru SECTOR projekta

U Sarajevu (Hotel Hollywood) 8. februara 2010.godine održan je Nacionalni konsultativni sastanak kao posljednja aktivnost u okviru projekta SECTOR. Cilj Nacionalog konsultativnog sastanka/radionice bio je da okupi udruženja civilnog društva, vlade i druge zainteresovane strane u Bosni i Hrcegovini s ciljem razmjene iskustava i znanja stečenih na osnovu rezultata programa SECTOR, kao i drugih relevantnih dostignuća, te diskusija o preostalim prioritetnim potrebama i svim mogućim metodama, sredst

Februar 08, 2010

U Sarajevu (Hotel Hollywood) 8. februara 2010.godine održan je Nacionalni konsultativni sastanak kao posljednja aktivnost u okviru projekta SECTOR.

Cilj Nacionalog konsultativnog sastanka/radionice bio je da okupi udruženja civilnog društva, vlade i druge zainteresovane strane u Bosni i Hrcegovini s ciljem razmjene iskustava i znanja stečenih na osnovu rezultata programa SECTOR, kao i drugih relevantnih dostignuća, te diskusija o preostalim prioritetnim potrebama i svim mogućim metodama, sredstvima i daljnjoj podršci usmjerenoj ka ostvarenju tih potreba. Pored toga, neki od ciljeva sastanka su i predstavljanje rezultata i stečenih iskustava u okviru programa podrške OCD-ima, kao i identifikovanje razvojnih rješenja i prioritetnih potreba OCD-a u BiH.

Na sastanku je učestvovalo 23 predstavnika OCD-a koji su bili korisnici SECTOR programa, šest predstavnika vladinih institucija i sedam predstavnika međunarodnih organizacija i ambasada.

Učesnici su kroz rad u grupama i diskusiju identifikovali glavne probleme sa kojima se OCD-i susreću i predložili smjer djelovanja kako bi se kapaciteti OCD-a podigli na viši nivo kao i identifikovali nekoliko alternativnih načina prikupljanja sredstava za rad OCD-a.

 

ZAKLJUČCI:

Novi programi podrške jačanju kapaciteta OCD-a su i dalje potrebni, sa jasno definisanim načinom dostizanja ciljeva i metodologijom koja sadrži i evaluaciju, te monitoring dostizanja ciljeva.

Izgradnja kapaciteta BiH OCD treba biti bazirana na stvarnim potrebama i prioritetima OCD-a a kao metodologija za utvrđivanje prioritetnih potreba prepoznat je OV toolkit i OV proces (Priručnik za organizacijsku održivost). Neke od najvažnijih potreba su:

• investiranje u povećanje upravljačkih i liderskih znanja/vještina

• razvoj ekspertize i specifičnih znanja iz oblasti životne sredine

• jasno definisanje potreba osoblja za specifičnim tehničkim i ekspertskim znanjima

• definisati metodološki pristup jačanju znanja.

 

Po pitanju jačanja pozitivnijeg imidža OCD-a neophodno je jačati kompetetivnost OCD-a (stručnost, vještine, iskustvo), internu organizaciju baziranu na demokratičnosti, saradnju sa drugim OCD-ima, transparentnost rada i poštivanje zakonskog i institucionalnog okvira. Sa druge strane izbjegavati pasivnost, konflikte interesa i korupciju. Da bi se ovo ostvarilo, prije svega potrebno je informisati i upoznati OCD-e i opštu javnost sa problemima i potrebama civilnog društva.

 

Umrežavanje je prepoznato kao način jačanja saradnje među OCD-ima i zastupanja interesa OCD zajednice. Da bi se oformila i uspješno djelovala mreža, potrebno je prethodno jasno definisati uloge, zadatke i interese mreže. Da bi se ostvarilo kvalitetno i održivo umrežavanje OCD potrebno je izraditi jasna pravila, procedure i standarde rada svake pojedinačne članice unutar mreže a onda na nivou mreže. Ovaj proces bi se mogao sprovesti kroz OV komponentu za svaku pojedinačnu organizaciju a potom se primjeniti na mrežu. Takođe, prije samog početka djelovanja mreže potrebno je izraditi i usvojiti jasno definisanu viziju i misiju, Razvojni i strateški plan mreže, te sankcionisati pasivnost unutar mreže. 

 

Jačanje intersektorske saradnje medju OCDima i sa vladinim institucijama je prepoznato kao važan aspekt jačanja OCD djelovanja, s obzirom na značajne nedostatke u znanju po sektorima. Upravo zato se ističe sektorska saradnja, kako bi se informacije, znanja i iskustva dijelila između OCD-a.

 

Po pitanju izvora finansiranja, zaključeno je da se treba zagovarati jasne procedure, transparentost procesa dodjeljivanja sredstava iz različitih fondova na nacionalnom, entitetskom, regionalnom i lokalnom nivou. U BiH postoji zabluda i pogrešna interpretacija javnih fondova kao alternativnih izvora finansiranja, zbog stečenih navika finansiranja od međunarodnih donatora. Neki od prijedloga su da se zagovara izdvajanje određenog procenta od registracije vozila, putarina, lutrije, organizovanjem donatorskih večera i slično. Svakako bi se trebala uzeti u obzir pozitivna iskustva iz susjednih država (npr. Hrvatska). Kao jedna od mogućnosti finansiranja OCD-a su i IPA fondovi, što podrazumijeva projektno umrežavanje OCD-a koji kao veća grupacija/konzorcij mogu da apliciraju na veće fondove.

: 386 views